Raditi na kilogramima znači raditi na svom životu i taj rad donosi mnoge blagoslove i duboke spoznaje, koje nas mijenjaju i čine naš život ugodnijim i lakšim. Dakle, stvari nisu baš tako jednostavne. I ne bi trebalo da ih posmatramo parcijalno, jer se naš organizam ne može tako posmatrati. Nekada od želje da korigujemo kilograme i dovedemo našu figure do savršenstva, dođemo do toga da je uzrok nagomilanih kilograma prisutan na mnogo dubljem nivou. Nekada je neophodno da se usaglasimo sa sobom, da pomirimo duboko pohranjenje emocije u nama, da ih otpustimo I tek onda se ti silni kilogrami počnu topiti.
Da li ste primjetili da različita hrana u vama budi i različite osjećaje? Kako vam se mijenja raspoloženje kada jedete meso ili mesne prerađevine? Znate li da mnoga istraživanja potvrđuju da meso kod velikog broja ljudi izaziva emociju bijesa, ljutnje, agresije?!
S jedne strane, jedemo da bi organizmu dali potrebne hranjive materije i omogućili mu da nesmetano izvršava svoje fiziološke funkcije, a s druge strane, odabir namirnica nas uvodi u onaj termin “praznih kalorija” ili “nutritivno bogatog obroka”. Osim toga što hranom nadomješćujemo našem tijelu hranjive materije, mi unosom hrane, veoma često, hranimo i naše emocije, tako da hrana zapravo diktira naše raspoloženje.
Zato možemo reći da hrana ima sledeću ulogu:
- Da poboljša naše raspoloženje
- Da nam obezbijedi potrebnu energiju
- Da nam pročisti misli, donese bistrinu I potrebnu koncentraciju
- Da obezbijedi našim ćelijama pogonsko gorivo
Često mi postavljaju pitanje “Šta je to idealna hrana za nas?” Odgovor je veoma jednostavan, na njega samo vi možete odgovoriti. Kako ćete to znati? Onako kako se osjećate kada nešto pojedete. Ako se osjetite energizovano, ako osjećate da vašim krvotokom struji vitalna energija, ako osjećate bistrinu misli, spremnost na rad, produktivnost, ako imate dobro raspoloženje i želju za socijalizacijom, onda je to prava hrana za vas.
A kako malim promjenama navika u ishrani možemo popraviti naše raspoloženje?
- Redovno jedite
Ako vam šećer u krvi padne, možete se osjetiti umorno, razdražljivo i depresivno. Imati redovne obroke i birajući namirnice koje polako oslobađaju energiju pomoći će vam da održite stabilan nivo šećera u krvi.
Namirnice sa sporim oslobađanjem energije su: integralna tjestenina, integralni pirinač, žitarice od cijelog zrna, orašasti plodovi i sjemena.
Mali savjet za vas:
- Doručak je uvijek dobar početak dana.
- Kako odmiče dan tako je poželjno da smanjujete porcije. Nisam zagovornik toga da je važno da imate više obroka u toku dana, to je relativno. Meni konkretno prijaju dva glavna obroka i jedna užina. Vi najbolje znate koliko obroka dnevno vama donosi rezultat i dobar osjećaj.
- Izbjegavajte hranu koja povećava i smanjuje nivo šećera u krvi naglo, kao što su slatkiši, keks, voćni sokovi, koji su ništa drugo no slatkiši u tečnom obliku i alkohol.
2.Hidrirajte se dovoljno
Ako ne pijete dovoljno tečnosti, može vam biti teško da se koncentrišete ili jasno razmišljate.
Mali savjet za vas:
- Preporučuje se da pijete između 6-8 čaša vode dnevno, u regularnim okolnostima.
- Voda je najzdrava opcija napitka.
- Čaj, kafa, namirnice bogate vodom i sokovi nisu isto što i voda. Nemojte vodu mijenjati ovim izborima tečnosti i hrane.
3. Uzimajte pet porcija voća i povrća dnevno
Povrće i voće sadrži mnogo minerala, vitamina i vlakana koji nas održavaju fizički i mentalno zdravim. Konzumiranje raznovrsnog voća i povrća svakog dana znači da ćete dobiti dobar izbor hranljivih sastojaka.
Mali savjet za vas:
- Svježe, zamrznuto, konzervirano, osušeno voće i povrće, kao I voće I povrće kroz formu soka se ubraja u ovih pomenutih pet porcija.
- Porcija je zapravo veličine šake, male činije ili čaše.
4. Obratite pažnju na vaša crijeva
Ponekad rad vaših crijeva može biti odličan pokazatelj kako se osjećate emocionalno. Ako ste pod stresom ili uznemireni, to može usporiti ili ubrzati rad crijeva. Za zdravu probavu morate imati dosta vlakana, tečnosti i redovno vježbati. Osim toga raditi na umirenju vašeg uma I osnaživaju organizma kako bi lakše prihvatio promjene.
Hrana koja je dobar izbor za rad vaših crijeva je: voće, povrće i integralne žitarice, pasulj, mahunarke, jogurt i kefir sa probiotskim kulturama.
Mali savjet za vas:
- Ako ste se odlučili napravite izmjene u načinu ishrane onda vam sugerišem da te promjene postepeno uvodite, kako bi dali svojim crijevima vrijeme da se prilagode.
- Ako osjećate da ste pod stresom tehnike opuštanja su svakako dobar alat za oslobađanje od istog. Šta god vama prija vi praktikujte. Meni pomaže meditacija, šetnja i boravak u prirodi, tehnike disanja, joga, topla kupka uz prijatan zvuk muzike, trčanje.
5. Budite sigurni da unosite dovoljno proteina u vaš organizam
Proteini se sastoje od aminokiselina, kao gradivnih jedinica, koje su mozgu neophodne za regularan rad.
Kvalitetni izvori proteina su: bijelo meso, riba, jaja, sir, mahunarke (grašak, grah i sočivo), proizvodi od soje, orašasti plodovi i sjemena.
Mali savjet za vas:
- Porazmislite koje izvore proteina unosite u organizam I potrudite se da vaš meni obiluje raznovrsnim proteinima, životinjskog I biljnog porijekla.
6. Kontrolišite unos kofeina u organizam
Kofein je stimulans, što znači da će vam dati brzu eksploziju energije, ali će vas onda natjerati da se osjećate uznemireno i depresivno, poremetiće vaš san (posebno ako unosite kofeinski napitak prije spavanja), ili će vam dati simptome apstinencije, ukoliko naglo prekinete sa unosom kofeina.
Kofeina ima u: čaju, kafi, čokoladi, koka koli i drugim energetskim napicima.
Mali savjet za vas:
- Ako pijete čaj, kafu ili kolu, pokušajte se prebaciti na verzije bez kofeina.
- Ukoliko smanjite unos kofeina možete osjetiti veliki nalet energije. Dakle kofein I energija su obrnuto proporcionalni.
7. Jedite zdrave masnoće
Mozgu su potrebne masne kiseline (kao što su omega-3 i -6) da bi održavao svoju fiziološku funkciju . Dakle, umjesto da izbjegavamo masti, važno je jesti one prave.
Zdrave masti se nalaze u: masnoj ribi, živini, orašastim plodovima (naročito orah i badem), hladno cijeđenim uljima, sjemenima (kao što su suncokret i bundeva), u avokadu, mlijeku, jogurtu, siru i jajima.
Mali savjet za vas:
- Pokušajte da izbjegavate sve što na etiketi ima ispisano “trans masti” ili “djelimično hidrogenisana ulja”. Trans-masne kiseline nastaju uglavnom na tri načina:
– najčešće pri preradi biljnih ulja u čvrste masti (na primjer margarin)
– na visokim temperaturama tokom prženja hrane
– u procesu hidrogenacije nezasićenih masnih kiselina. - Za vašu informaciju, hidrogenizovane masti ili trans masti zabranjene su u Danskoj, Švajcarskoj, Kaliforniji i njujorškim restoranima, a Kanada, Australija i Evropska unija zahtijevaju minimalizaciju njihove upotrebe.
- Trans-masne kiseline, proizvodima u kojima se nalaze, daju čvrstu strukturu i bolji ukus što objašnjava razlog njihove upotrebe. Najveći izvori čine biljna ulja koja se široko koriste u industriji brze hrane, polugotovih jela, pržene hrane i pekarskih proizvoda! Trans-masne kiseline pronađene su u velikoj količini u pomfritu, čipsu, prženoj hrani, vaflima, imitacijama sira, margarinima i kokicama.
